Filozofija apsurda
Pojmovi besmisla besmisla i apsurda
Potraga za nekakvim višim idealom, za smislom koji nas nadilazi i za svrhom postojanja duga je koliko i sama ljudska istorija. Dokazi ove potrage mogu se pronaći u svim svetskim religijama i mitologijama, u raznoraznim filozofskim i umetničkim pravcima, kako na opštem tako i na pojedinačnom planu. Svako ljudsko biće koje je ikada postojalo se zasigurno bar jednom zapitalo: “Koji je smisao života?”. Na ovo pitanje dobili smo pregršt različitih odgovora, a čini se da nijedan od njih nije bio dovoljan da odagna osećaj besmisla s kojim smo se manje – više svi barem jednom suočili. Jer ovo pitanje za sobom povlači i pretpostavku koja može zvučati vrlo pesimistički i obeshrabrujuće – “Možda smisao uopšte ne postoji”.
|
Upravo je Alber Kami, francuski pisac i dobitnik Nobelove nagrade, pod uticajem Ničeove i Sartrove filozofije, detaljno obradio pitanje o smislu i besmislu u svojim delima, od kojih je svakako najpoznatije “Stranac”. Shodno tome, ovaj roman ne predstavlja, kao što bi neki mogli pomisliti, nikakvu detektivsku priču, već ilustraciju Kamijeve specifične filozofske misli koja je ostala upamćena kao filozofija apsurda.
Ključno pitanje egzistencijalizma, pravca u filozofiji kojem je Kami pripadao, jeste pitanje odnosa čoveka i sveta. Svako od nas je određen uticajima vremena, ambijenta, društva i svim ostalim okolnostima u kojima smo rođeni, a opet niko nije imao priliku da bira išta od toga. Svako je prinuđen da pronađe svoje mesto u svetu nebrojenih pisanih i nepisanih normi i da se prilagodi nametnutim šablonima i standardima. Zbog toga Kami u odnosu čoveka i sveta pronalazi nesklad i apsurd, iz kojih proizilaze osećaji otuđenosti i besmisla, zbog čega se čovek, suočen sa tim osećajima, može osećati kao stranac u sopstvenom životu. Po Kamiju, svet je alogičan i iracionalan.
Ključno pitanje egzistencijalizma, pravca u filozofiji kojem je Kami pripadao, jeste pitanje odnosa čoveka i sveta. Svako od nas je određen uticajima vremena, ambijenta, društva i svim ostalim okolnostima u kojima smo rođeni, a opet niko nije imao priliku da bira išta od toga. Svako je prinuđen da pronađe svoje mesto u svetu nebrojenih pisanih i nepisanih normi i da se prilagodi nametnutim šablonima i standardima. Zbog toga Kami u odnosu čoveka i sveta pronalazi nesklad i apsurd, iz kojih proizilaze osećaji otuđenosti i besmisla, zbog čega se čovek, suočen sa tim osećajima, može osećati kao stranac u sopstvenom životu. Po Kamiju, svet je alogičan i iracionalan.